Povećane potrebe za proteinima iziskuju i povećano trošenje sredstava (novca) a ko to nije u prilici da sebi priušti, odustaje, ili se razočarava.
Pa, da li mora baš tako?
Prvo najveći problem
Neke stvari najbolje je razjasniti odmah. Žao mi je što ću možda da vas razočaram, ali najbolje je da svoju hranu pripremate sami. Ako imate nekoga da to radi umesto vas, super. Ako nemate ili bi to iziskivalo previše nečijeg vremena, ne očekujte ništa, oslonite se na sebe.
A zašto? Pa jednostavno, vaša hrana je namenjena za vas – sportistu i ne može biti ista kao i za ljude koji nisu pod fizičkim naporom, koji nisu u treningu. Znači, nekome je dovoljna i boranija i hleb plus palačinke, za vas to nije dovoljno, možda čak u toj kombinaciji i nije ni poželjno. Druga stvar, pripremanjem hrane možete uštedeti brdo novca, jer je nećete kupovati. Uz to gotova konzervirana ili brza hrana ne mogu se meriti sa domaćom, jer gle čuda u pljeskavici ili salami ipak ima najmanje mesa. Tu su i zdravstveni razlozi, jer dugoročno konzumiranje nekvalitetne hrane popunjava bolničke krevete. Eto zato treba kuhinja da vam je drugo omiljeno mesto posle teretane.
Praktični saveti
Kao što sam malopre naveo prednosti sopstvenog pripremanja hrane, tako postoje i prednosti samostalne kupovine i nabavke, ali pogodite – potrebno je malo da se potrudite. Hrana koja nas interesuje pre svega jesu punovredne belančevine životinjskog porekla. Generalno, uvek je bolje pazariti na popustima, zato ih treba pratiti. Piletina je u teoriji uvek jeftinija nego junetina ili svinjetina, pa po mom mišljenju, zašto da ona ne bude oslonac naše jeftinije ishrane. Tu uzmite u obzir i pileću džigericu, mada zašto ne i juneću i svinjsku. Dobar su izvor proteina a i vitamina i minerala. Lično mi je muka od svih tih suvonjavih manekenki( i muških i ženskih) koje se zgražavaju nad jedenjem mesa a pritom jedu hleb i margarin ili štapiće sa čipsom. Ako hoćete da izgledate neuhranjeno, onda je vreme da prestanete da čitate ovaj tekst!
Još ste tu? Sjajno, da nastavimo. Možda najvažnija preporuka su jaja, koja su odličan izvor punovrednih belančevina a moglo bi se reći lider u odnosu kvalitet – cena. I pre 15 godina kada sam ja počinjao sa vežbanjem i sada, jaja su bila i ostala najeftiniji izvor kvalitetnih proteina. Preporučujem da ih kupujete samo sveža, ali količinu koja vam je potrebna za nedelju dana 20-30 komada, pa i da pretekne, da ne bi ste trčali svaki put do prodavnice, kada shvatite da ste gladni. Da li volite omlet uz sir? Pa, naravno! Sir je dobar i povoljan izvor proteina, ali potrudite se da ga nabavite od proizvođača direktno na pijaci. Tražite mladi ili švapski sir, koji je dobro oceđen jer takav je obran od masti i nema puno vode u sebi. Ako pijete mleka, opet bi bilo zgodno uzeti ga od proizvođača, jer je jeftinije i to je stvarno mleko, a šta je ovo što dospeva u prodavnice iz mlekara, tu bih imao priličan broj pitanja za mlekare. Kad ste već u „pijačnom šopingu“, potražite i ribarnicu. Ovo bi trebalo da bude vaša stanica pod obavezno, jer je riba takođe jeftin izvor kvalitetnih punovrednih belačevina. Oslić i skuša uvek imaju ok cenu, a kvalitet u pogledu proteina se ne dovodi u pitanje. Vodite računa da smrznuta riba nema vodenu glazuru na sebi, a takođe preporučujem da izbegavate pangasius filete i to iz više razloga. Od brze hrane najbolje je samo tunjevina i sardina u konzervi. Kad preračunate cenu i šta dobijate i uporedite to sa nekom drugom brzom hranom i šta tu dobijate, koliko proteina…ispada da tunjevina uopšte nije skupa.
Drugi izvori proteina
Naravno da nećemo jesti samo životinjske proteine, nego ćemo kupiti i pasulj – inače sjajan izvor proteina. Najbolje je kupovati veću količinu recimo 10-15kg i to u jesen kada ga ima mnogo na tržištu i samim tim je jeftiniji. Ovakva kupovina može uštedeti i do 15 eura na godišnjem nivou. Uz meso je dobro koristiti i dosta povrća, pa tu preporučujem grašak – dobar izvor proteina, zatim krompir i svo sezonsko povrće. Jer je tada najjeftinije. Zimi ne moramo biti oslonjeni na konzervirano povrće, sada nam je dostupno sveže tokom cele godine. Napravite svoj miks žitarica – ovsene, ražene, ječmene, heljdine. Dodajte orahe, suvo grožđe, semenke suncokreta i bundeve. Eto odlične užine za svaki dan ako to sve izmešate i pripremite količinu za 2-3 nedelje a posle samo uzimate i natapate mlekom ili sokom. Pobrojane pahuljice su i dobri izvori proteina ali i dijetetskih vlakana, pa jedite umereno ili nađite svoju vrstu da izbegnete stomačne probleme. Domaće voće je po pravilu jeftinije od uvoznog, a i tokom zime ga možete koristiti tako što ćete kupiti smrznuto. Smrznuto voće i povrće zadržava kvalitet svežeg.
Zaključak
Uz malo šetnje, jednom nedeljno može se obaviti nabavka potrebna za naš sportski režim ishrane, a izdvojeno vreme i trud se na godišnjem nivou može meriti uštedom od 200-300 eura ili možda i više. Zvuči neverovatno, ali nakupi se za godinu dana. Najveća je korist ipak što se ne zadovoljavamo bilo čime već smo spremni da se pokrenemo i uradimo nešto da bi nam ishrana bila profi, a za ipak neku razumnu cenu.